srijeda, 29. veljače 2012.

Milovanović optužio Karadžića: Naredili ste da život u Srebrenici i Žepi "učinimo nepodnošljivim"

U nastavku svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću, Manojlo Milovanović izjavio je da je optuženi, kao vrhovni komandant, bio “najodgovorniji” za direktivu kojom je 1995. godine naložio Vojsci Republike Srpske (VRS) da stvori “nepodnošljivu situaciju bez nade za opstanak” stanovništvu Srebrenice i Žepe.

“Za ispravnost dokumenta odgovara autor, a glavni i najodgovorniji je potpisnik”, kazao je Milovanović, bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a i zamjenik komandanta Ratka Mladića.

Karadžića Tužilaštvo u Haagu tereti za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje vojnika međunarodnih snaga za taoce između 1992. i 1995. godine. Ratko Mladić čeka početak suđenja pred Haškim sudom.

Kako je pojašnjeno na ročištu, Direktivom 7, koju je potpisao u martu 1995., Karadžić je naredio VRS-u da život bošnjačkom stanovništvu Srebrenice i Žepe “učini nepodnošljivim kroz vojnu akciju i uskraćivanje humanitarne pomoći”.

Prema optužnici, VRS je, prije nego što je 11. jula 1995. zauzela Srebrenicu, civile u enklavama izlagala artiljerijskoj vatri i patnjama koje je izazvala namjernim ograničavanjem humanitarnih isporuka.

Objašnjavajući kako je Direktiva 7 nastala, Milovanović je izjavio da je dokument, po Karadžićevim smjernicama, sačinio glavni operativac Glavnog štaba VRS-a Radivoje Miletić. Miletića je Haški tribunal 2010. nepravosnažno osudio na 19 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici.

Prema Milovanovićevom iskazu, Karadžićeva direktiva, koju u to doba nije vidio, bila je “neuobičajeno detaljna” za vrhovnog komandanta.

Milovanović je posvjedočio da je rečenicu o stvaranju nepodnošljive situacije za civile, Mladić “izbacio” iz svog borbenog naređenja sačinjenog na osnovu Karadžićeve direktive. Protumačio je da toj rečenici nije bilo mjesto u direktivi zato što VRS “nije bila usmjerena protiv civila”.

Kako je rekao, Milovanović je na jednoj od sjednica Vrhovne komande iz marta 1995. stekao utisak da je Karadžić “znao da se u privatnim aranžmanima muslimani i Hrvati prebacuju preko državne granice”, da “ne bi bila umiješana država”. U zapisniku sa sjednice, koje je Haško tužilaštvo predočilo, Karadžić je kazao da bi “bilo dobro da muslimana bude što manje u BiH.”

Na početku unakrsnog ispitivanja, Karadžić je pitao svjedoka kako je shvatio njegove riječi na toj sjednici.

“Shvatio sam da kažete da je dobro da privatne ekipe iseljavaju muslimane, da ne bi bila umiješana država”, odgovorio je Milovanović.

Nasuprot Milovanovićevoj ocjeni da su to radili “privatni izvoznici žive sile”, Karadžić je tvrdio da “te privatne agencije nisu mogle natjerati muslimane da idu” i da su im Bošnjaci “plaćali za vize i slično”.

“Ne slažem se. Piše da je to rađeno za 6.000 maraka. Kome su išle te pare?”, uzvratio je Milovanović.

Unakrsno ispitivanje Milovanovića, Karadžić će nastaviti u četvrtak, 1. marta.

 Autor

Nema komentara:

Objavi komentar